Nakon podnesenih izlaganja, prezentacija i diskusija od strane teoretičara i pčelara praktičara na Okruglom stolu na temu „Pčelarstvo u BiH i regionu – aktuelno stanje i perspektive“ održanog u okviru Bee-festa, 3. Sajma pčelarstva i pčelarske opreme – Dani pčelarstva Sarajevo 2005., koji se održavao u Sarajevu od 8. do 11. septembra 2005. godine, na prijedlog Radnog predsjedništva u sastavu: mr Bedrija Alić, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Željko Mikulić, predsjednik Federalnog saveza pčelara FBiH, dr.vet.med. Sanin Tanković, Ured za veterinarstvo BiH, Predrag Milošević, direktor kompanije „Herzeg-med“ iz Trebinja, učesnici Okruglog stola jednoglasno su usvojili slijedeće
Z A K LJ U Č K E
Učesnici Okruglog stola izražavaju zahvalnost organizatorima ove manifestacije, Društvu „Promocult“ i EKO NVO Dio srca iz Sarajeva, kao i Federalnom savezu pčelara FBiH, koji su podržali ovaj sajam, na uloženom trudu i nastojanju da se u Sarajevu okupe najbolji pčelari iz Bosne i Hercegovine i regiona kako bi razmjenili iskustva stečena kroz teoriju i praktično pčelarstvo, upoznali se sa dostignutim nivoom razvoja pčelarstva u BiH i regionu, te dogovorili pojedinačne i zajedničke aktivnosti koje imaju za cilj razvoj ove prosperitetne djelatnosti. U tom kontekstu izražava se zahvalnost i pokroviteljima ove manifestacije: Vladi Kantona Sarajevo, Gradu Sarajevo, te općinama Stari Grad i Centar Sarajevo. Posebnu zahvalnost upućujemo američkoj agenciji USAID projekt LAMP na partnertsvu u organizaciji Sajma i pripremi seminara za pčelare održanih širom BiH.
Učesnici Okruglog stola smatraju da je ovakva smotra itekako potrebna kako BiH, tako i zemljama u regiji i ohrabruju organizatora i pokrovitelje da nastave sa ovakvim aktivnostima i istu prošire po mogućnosti i na druge sredine u BiH kako bi se i na taj način doprinijelo još većem razvoju pčelarstva.
Iako pčelarstvo u BiH pruža mogućnost upošljavanja novih radnih mjesta do tri puta više od sadašnjeg broja, ocijenjeno je da se od strane države još uvijek ne poklanja dovoljno pažnje ovom sektoru kroz mjere poticaja, koje su minimalne, kao i ohrabrivanjem udruživanja pčelara u udruženja i saveze, te formiranje pčelarskih zadruga i drugih privrednih organizacija koje bi osigurale siguran plasman meda i drugih pčelinjih proizvoda. Nesumnjivo je da je zbog svoje kvalitete med sa ovih prostora postao poznat i priznat u Europi, a što je rezultat stručnosti, dugogodišnjeg iskustva i stečenog teorijskog i praktičnog znanja pčelara.
Učesnici Okruglog stola smatraju da je školovanju pčelara potrebno posvetiti daleko više pažnje nego do sada. U tom cilju pozivaju se pčelarska udruženja u BiH da hitno u saradnji sa odgovarajućim naučnim institucijama i istaknutim pojedincima pokrenu pčelarske kurseve kako za početnike, tako i predavačku aktivnost za iskusnije pčelare. Učesnici Stola pokreću inicijativu za osnivanje centara za pčelarstvo u svim većim sredinama u BiH, te posebne škole za osposobljavanje i usavršavanje u zvanje Pčelar. U toj školi bi se teoretska nastava i praktični rad mogao rasporediti kroz cijelu sezonu kako bi svaki pčelar prošao kroz sve elemente pčelarstva: proljetni razvoj, vrcanje, selenje, tretiranje i uzimljavanje, te stekao zvanje „Pčelar“, kao ravnopravno zanimanje sa svim već etabliranim srednjoškolskim zvanjima.
Pored stručnih predavanja, stručnih ekskurzija u zemlji i inostranstvu pozivaju se pčelarska udruženja da pokrenu izdavačku djelatnost kroz publiciranje posebnog časopisa saveza pčelara, male biblioteke „Škola pčelarstva“ i intenziviraju saradnju sa pčelarskim udruženjima u BiH i zemljama regiona, s ciljem otpočinjanja rješavanja nagomilanih problema u pčelarstvu kako u BiH, tako i u susjednim zemljama.
Učesnici Okruglog stola smatraju da se čim prije treba osnovati jak Pčelarski savez Bosne i Hercegovine, kao krovna pčelarska organizacija u BiH, koji će okupiti sva udruženja i regionalne saveze pčelara u BiH i koji će biti kompetentan i nadležan da zastupa zajedničke interese svih pravih pčelara u BiH. Savez pčelara BiH se treba osnovati na osnivačkom Kongresu pčelara BiH, koji treba da se održi uz prisustvo izabranih delegata iz pčelarskih udruženja i saveza. Taj Savez treba donijeti program mjera kojima će se doprinijeti još boljoj organiziranosti pčelara u BiH, izradi jedinstvene evidencije pčelara, odnosno registracije svakog pčelara da ima svoj identifikacioni broj, pokretanju izdavačke djelatnosti i web stranice, jedinstvenom nastupu prema državnim organima i tijelima, a naročito prema resornim ministarstvima i vladama na svim nivoima. Odmah potom Savez pčelara BiH treba zatražiti prijem u Svjetsku organizaciju pčelara – APIMONDIA.
Posebna pažnja posvećena je pitanju domaćeg uzgoja pčelinjih matica, čiji je uzgoj kao kvalitetnog genetskog materijala itekako potreban. Prijedlog je da se u budućnosti oformi institucija koja će kontrolirati uzgoj matica i davati Certifikat o kvalitetu uzgojenog genetskog materijala, odnosno matica.
Učesnici su istakli potrebu da nadležni veterinarski i drugi organi pripreme operativni Program zdravstvene zaštite pčela. Ovaj program bi trebao da pomogne pčelarima u boljoj zaštiti pčela od zaraznih bolesti, ali istovremeno i da precizira veće obaveze pčelara praktičara u pogledu kontinuiranog pregleda pčela, te stroge kontrole parametara kvaliteta meda te rezidua (teških metala a naročito antibiotika).
Medijskoj prezentaciji uspjeha pčelara iznošenjem činjenica iz njihovog pojedinačnog i zajedničkog rada treba posvetiti posebnu pažnju. Npr. činjenica je da pčelari putem razvoja pčelarstva učestvuju u održavanju biološke raznolikosti i razmnožavanju ogromnog broja biljnih vrsta i imaju svoju posebnu težinu za statusno lociranje pčelarstva među privrednim granama i za isticanje njegovog naročitog značaja u društvu. Zato se njihov rad mora medijski pratiti i valorizirati.
Učesnici Okruglog stola mole organizatora Sajma da sa ovim zaključcima upozna udruženja pčelara u BiH i regionu, nadležne entitetske i državne organe u BiH, naučne institucije i javnost.
